He kaumātua, he mātanga, he pū wānanga, he tohunga, he pou here tikanga, he māngai nō ō rātou whānau, hapū, iwi hoki ngā mema o te kāhui kaitohutohu o Karanga Aotearoa.
Whakapā mai
Mō ētahi kōrero anō mō te kāhui kaitohutohu o Karanga Aotearoa, whakapā mai ki:
Te Herekiekie Herewini, Kaiwhakahaere Kaupapa Pūtere Kōiwi
Īmēra: TeHerekiekie.Herewini@tepapa.govt.nz
Ahorangi Pou Temara
Tumuaki
He rangatira, he tohunga a Ahorangi Pou Temara nō Tūhoe.
He rongonui a Pou hei mātanga reo Māori, hei pū wānanga, hei pou here tikanga. Hei ahorangi i Te Whare Wānanga o Waikato, ka hia kē āna tuhinga kōrero mō te hītori me ngā take o te ao Māori. Nōnā tata nei, i kōwhiria a Pou mō Te Rōpū Whakamana i te Tiriti. Ko tā te taraipiunara, he tohutohu i ngā kerēme mō ngā whatinga a te Karauna i te Tiriti o Waitangi.
Ko ia anō hei:
- Tumuaki mō Te Panekiretanga o te Reo
- mema o te Tūhoe Waikaremoana Māori Trust Board
- Heamana o Te Hui Ahurei a Tūhoe, ko te whakatōpūtanga o ngā uri o Tūhoe, hei whakatairanga i te Tūhoetanga i whakataukītia e Te Rangihau mā.
Hokimoana Te Rika-Hekerangi
He rūruhi a Hokimoana Te Rika-Hekerangi nō Tūhoe.
He kuia rangatira, ā, i te wā i tū ai te whakaaturanga ā-iwi o Tūhoe ki Te Papa, ko Hokimoana tētahi o ngā kaumātua ki Te Papa. Ko ia anō tētahi o ngā mema tuatahi o te rōpū ā-rohe o Tawharangi, o Te Rōpū Wāhine Māori Toko i te Ora. He ruahine i whakatupuria ki ngā tikanga tuku iho a ōna pākeke, mō te reo Māori, he pou nō te whare kura Māori o Te Ataarangi.
I mahi anō a Hokimoana hei pouako reo Māori ki Te Kuratini o Waikato me Te Kura Akoranga o Tāmaki Makaurau.
Alfred Preece (Jnr)
He uri a Alfred Preece nō te imi Moriori me Ngāti Mutunga. Ko ia te koromatua o Rekohu (Wharekauri), he kaipāmu, he kāpehu kaipakihi, i mua ko ia te Heamana o te Hokotehi Moriori Trust.
Haami Piripi
Nō Te Rārawa a Haami Piripi.
Ko Haami te Heamana o Te Rūnanga o Ngāti Rārawa. I mua rā, ko ia anō te Tumuaki o Te Taura Whiri i te Reo Māori.
He manawa kuaka a Haami mō te reo Māori, kua roa tēnei rangatira e whakapau kaha ana ki te whakawhanake i te Māori i roto i ngā tari kāwanatanga.
Te Kanawa Pitiroi
He kaumātua rangatira a Te Kanawa Pitiroi nō Ngāti Tūwharetoa.
He pouako a Te Kanawa i Te Kura o Hīrangi. Ko ia te kanohi kitea, te waha kōrero mō Te Ariki o Tūwharetoa, mō Tumu Te Heuheu. He pou whirinaki i te ao mātauranga, he pou kōrero i te ao Māori. He mema pōari anō a Te Kanawa o te Lake Taupo Forest Trust me te Ngāti Tūwharetoa Trust.
Derek Lardelli
Nō Ngāti Porou, Rongowhakaata, Ngāti Konohi (Ngāi Te Riwai), me Ngāti Kaipoho (Ngāi Te Aweawe) a Derek Lardelli.
Kua hau te rongo o Derek puta noa i te ao hei tohunga tā moko, hei ringarehe whakatairanga i ngā toi Māori, ko ngā toi ataata, tāpiri atu ki tēnā ko ngā mahi ā-rēhia. Ko ētahi o āna kaupapa toi nui, ko te hoahoa tauira Māori mā Ararau Rangi, mā ngā kapa kaiaka o Aotearoa i tae atu ki ngā taumāhekeheke o te Ao me Piritana hoki, nāna te haka ‘Kapa O Pango’ i tito, nāna ngā pou o Māui i runga o Hikurangi maunga i whakairo, he mea utu anō hei mahi i ngā mahi toi mā te tari o te Māngai o Aotearoa ki Cairo me ētahi atu kamupene nō rāwāhi.
I whakawhiwhia a Derek ki te Arts Foundation Laureate Award ā-motu i te tau 2004. I te tau 2007, nāna tana kapa haka a Whāngārā Mai Tawhiti i ako, i ārahi kia eke ki te taumata toa o Te Matatini. I whai Tohu Toi Paerua (tohu rangatira) ki Te Whare Wānanga o Waitaha. Nō te tau 2008, ka tohua a Derek hei Officer of the New Zealand Order of Merit (ONZM).
He hāwini a Derek nō ōna hapori, hapū, iwi, he tangata kuhu ki ngā kaupapa Māori, kaupapa toi ā-motu, puta noa ki te whānui to:
- he pouako ki Toihoukura (School of Māori Visual Arts), Tairawhiti Polytechnic
- ko ia te Heamana o Te Uhi, he rangapū tā moko nō te ao Māori
- he kaitarati o Toi Māori Aotearoa.
Aroha Mead
He uri a Aroha Te Pareake Mead nō Ngāti Porou, nō Ngāti Awa, nō Tūhoe, Tūhourangi, nō Ngāti Tūwharetoa.
Ko ia te Kaiwhakahaere Matua o Māori Business ki te School of Management, Te Whare Wānanga o Te Ūpoko o Te Ika a Māui. Kei te whakaako a Aroha i ngā kaupapa tohu paetahi, paerua, paetoru hoki e pā ana ki ngā kerēme me ngā whakataunga Tiriti, ki ngā whakahaere rawa Māori, ki ngā take e hāngai ana ki te ahurea me te mana whakairo hinengaro a te Māori me ngā iwi taketake o te ao.
Ko Aroha te Heamana o te International Union for the Conservation of Nature Commission on Environmental, Economic, and Social Policy – he huinga matatini o ngā pūkenga mātauranga nō te ao whānui.
I a ia e mahi ana hei Kaiwhakahaere Kaupapa Here mā te Cultural Heritage and Indigenous Issues Unit ki Te Puni Kōkiri, nā Aroha te kaupapa here a te Karauna mō te whakahokinga mai o ngā kōiwi tīpuna me ngā toi moko i whakawhanake, nāwai rā, ka tū tēnei kaupapa ko Karanga Aotearoa.
Close te reo Māori text